Die wichtigsten Ereignisse in

der Schweiz werden unter die

Lupe genommen.

snc recherchiert, damit Sie

mehr wissen.

snc-dossiers >>>

 

Novi zakon o drzavljanstvu visi na svilenom koncu: Hoce li vecina migranata Svajcarske u buducnosti biti sastavljena od onih koji nemaju gradjanska prava ili onih koji osim gradjanskih imaju i politicka prava?

 

 

26. septembar 2004. narodno izjasnjavanje

Novi zakon o drzavljanstvu visi o

svilenom koncu

Hoce li vecina migranata Svajcarske u buducnosti biti sastavljena od onih koji nemaju gradjanska prava ili onih migranata koji , osim gradjanskih imaju i politicka prava?

snc srpsko-hrvatski: jelena mitrovic

dosije: sevim civil -zafer sayar

foto: mehmet gürz

Ukoliko se u danasnje vreme zeli doci do svajcarskog drzavljanstva, mora se pripremiti na dug put izmedju razlicitih institucija i , u zavisnosti od mesta stanovanja, pripremiti za to prilicno novca. U federalnom sistemu Svajcarske, proces traje, kako na centralnom, tako i na kantonalnom i opstinskom nivou godinama. Pri tom, vecina kantona zahteva obavezu minimalnog broja godina boravka: u zavisnosti od kantona,  to vreme moze varirati izmedju 2-12 godina. Taksa za sticanje drzavljanstva moze u nekim kantonima iznositi i preko 10.000 franaka.

Vlada i parlament zele sa ,olaksanim sticanjem drzavljanstva druge generacije i automatskim sticanjem pri rodjenju trece generacije ,podupreti integraciju strane omladine. Oni smatraju da ce preko ovih olaksica biti ostvarene ekonomske,drustvene i kulturne prednosti.

Oko 10.000 dece iz trece generacije godisnje u Svajcarskoj ugleda svet. Odgovorne osobe upozoravaju da ce ovaj broj u sledecim godinama biti smanjen. Ukoliko ova deca odmah dobiju svajcarsko drzavljanstvo, time ce se kod njih povecati osecaj pripadnistva Svajcarskoj. 

Savezna vlada Svajcarske zeli naglasiti da ne stoji iza onih kantona koji vecini omladine koja je odrasla u Svajcarskoj, onemogucavaju sticanje drzavljanstva bez ikakvog objasnjenja. Ona poziva da se 26. septembra 2004. godine glasa sa DA, da se time omoguci nacionalno resenje za drzavljanstvo i da se ovaj proces pojednostavi.

Da li biti Svajcarac podrazumeva osecaj pripadnosti?

U Svajcarskoj zivi gotovo 1,5 miliona migranata u statusu stranaca. Tri trecine od toga su ili u Svajcarskoj rodjeni ili su vise od 8 godina ovde. Prema novom zakonu o drzavljanstvu, ukoliko na glasanju bude rezultat DA, predvidja se jedan olaksani postupak za one osobe koje su u Svajcarskoj integrisane. Odgovorni organi smatraju  da svi migranti , koji zive u Svajcarskoj, principijelno imaju pravo na svajcarski pasos, ukoliko razmisljaju i ukoliko se osecaju kao Svajcarci. Zato je od posebnog znacaja da se ova tacka zakonski regulise.

Olaksice za sticanje drzavljanstva za drugu generaciju

Novi zakon predvidja za sve strane omladince na nacionalnom nivou ponuditi jednostavniji put za sticanje drzavljanstva. Osobe izmedju 14 i 24 godine, koje su najmanje 5 godina pohadjale svajcarsku obaveznu skolu i poseduju vazecu dozvolu boravka, trebale bi imati koristi od ovog zakona. Osim toga, ta osoba mora“ bar dve godine ziveti u opstini u kojoj stice drzavljanstvo, poznavati dobro svajcarske navike i jezik, postovati pravne zakone i ne smije ugrozavati unutrasnju i vanjsku sigurnost“, da bi imala mogucnost olaksanog sticanja drzavljanstva.

Za trecu generaciju automatsko drzavljanstvo

Deca iz trece generacije, ukoliko su majka ili otac u Svajcarskoj rodjeni ili odrasli, imaju pravo na automatsko drzavljanstvo. Novi zakon, koji ima uslov da su majka ili otac vise od 5 godina ziveli u Svajcarskoj, ne vredi za decu ciji su roditelji dobili boravak na osnovu prava azilanata. Roditelji imaju pravo veta na sticanje drzavljanstva. U ovom slucaju, deca imaju pravo da nakon sticanja punoljetstva,ukoliko zive u Svajcarskoj, podnesu zahtev za promenu odluke roditelja i imaju pravo na drzavljanstvo.

Skracivanje vremena boravka

Pored olaksica za sticanje drzavljanstva za drugu i trecu generaciju, trebalo bi i opste uslove za drzavljanstvo pojednostaviti. Vreme boravka u Svajcarskoj bi trebalo biti smanjeno sa12 na 8 godina, a u kantonu i opstinama najvise 3 godine. Odgovorne vlasti smatraju da se mora imati u vidu pokretljivost porodica i mladih ljudi. Kod osoba koje menjaju kanton, duze cekanje je besmisleno jer se mora prilagodjavati drustvenim promenama.

Troskovi za sticanje drzavljanstva

Parlament je 2003. godine odlucio da se za sticanje drzavljanstva moraju zahtevati samo troskovi za sam proces, a ne kao do sada  hiljade franaka. Ova odredba nije obuhvacena referendumom. Zbog toga ce svajcarska vlada u dolazecim mesecima poduzeti neophodne korake da bi odluka stupila na snagu.

U novom zakonu ne postoji pravo na prigovor

Novi zakon ne predvidja pravo na zalbu protiv onemogucavanja sticanja drzavljanstva. Sa mogucnoscu zalbe bi se odbijanje za sticanje drzavljanstva bez objektivnih razloga sprecilo. Vecina u nacionalnom savetu je glasala za pravo na zalbu u novom zakonu. Mesni savet izjasnio se  2003. godie protiv ove odluke.

Savezni sud u  Lozani, je u junu 2003. godine je nalozio, da nije odlucujece da li je ova tacka zakonski propisana ili ne. Ukoliko je neka osoba zbog zemlje iz koje dolazi ili zbog kulturnih razlika odbijena, time je povredjen ustavni zakon o zabrani diskriminacije. Visi sud smatra da se preko saveznog ustava onemogucava ovakva praksa.Prakticno je preuzimanje prava za prigovor u novi zakon izgubilo znacenje, jer je problem regulisan preko saveznog suda. Predlozi u parlamentu za ovu temu su odbijeni.

Iz kojih zemalja dolaze ljudi sa stecenim

drzavljanstvom?

Od 1998. godine godisnje oko 27.000 osoba stekne svajcarsko drzavljanstvo ( to je 1,8 % osoba koje imaju status stranaca). U poslednjim godinama je ovaj broj povecan na  35.000 godisnje (2,5 % stranaca). 

U godinama izmedju  1998.-2002. najvecu grupu sa stecenim drzavljanstvom su cinile osobe iz Italije, slede osobe iz Srbije i Crne Gore. Sto se tice podele prema kontinentima, 75 % dolaze iz Evrope, 11% iz Azije i 6,5% iz Afrike i Amerike.

Nestaju li Svajcarci ?

Ukoliko ne bi bilo novih primaoca drzavljanstva, treba racunati na smanjenje stanovnistva svajcarske nacionalnosti

Statisticki biro je izvestio da je od 1918. godine sada najniza tacka rodjenja. Isto tako, od 1998. godine vise ljudi umre nego sto se rodi.Osim toga, jedna analiza pokazuje da zene u Svajcarskoj, bez razlike na to da li su domace ili strankinje, moraju roditi 2,1 dete da bi se broj stanovnistva odrzao na ovom nivou. Danasnji broj iznosi samo 1,4. To znaci da ce broj stanovnika u Svajcarskoj, bez obzira na broj stranaca, biti sve manji. Ukoliko stranci ne doprinesu povecanju ovog broja, broj stanovnistva ce se drasticno smanjiti.

Mracni brojevi pokazuju da se ne treba bojati da ce Svajcarci izumreti, ali isto tako pokazuju da ih se mora imati u vidu. Odgovorne osobe zbog toga insistiraju da se deci , koja se rode u Svajcarskoj da svajcarsko drzavljanstvo.

Ko su oni koji su protiv sticanja drzavljanstva?

Mala vecina u Nacionalnom savetu se izjasnila da je dovoljno to sto se za omladinu godine stanovanja u Svajcarskoj izmedju 10- 20-te godine racunaju doplo. Oni smatraju da nije neophodno da se deci koja se rode u Svajcarskoj pri rodjenju omoguci sticanje drzavljanstva jer se deca sa odgovarajucom starosti mogu sama odluciti i postaviti zahtev za sticanje drzavljanstva.

Svajcarska narodna partija (SVP) je pokrenula pre referenduma veliku kampanju. Clanovi ove partije smatraju da se u slucaju pozitivnog izglasavanja statisticki broj stranaca povecava. Oni misle da ce se izglasavanjem olaksica za sticanje svajcarskog drzavljanstva uzrokovati velika navala stranaca u Svajcarsku. SVP je izjavila da su za kampanju, koja je kostala oko 400.000 franaka prvi put koristeni i elektricni oglasni panoi na zeljeznickim stanicama.

Ukoliko se izglasa DA, zakon je tek 2006. godine vazeci

Ukoliko uvece, 26. septembra 2004. godine bude izglasano DA, moraju se zakljuciti i druge zakonske promene, koje su vezane za ovaj zakon. One moraju regulisati sprovodjenje zakona u praksi.Zbog toga ce ovaj novi zakon stupiti na snagu tek 2006. godine.

Za vise informacija o temi na adresi: www.eka-cfe.ch

 Put za novi zakon o drzavljanstvu

Ukoliko se uzme u obzir popis stanovnistva iz 2000. godine , u Svajcarkoj zivi 20.5 gradjana sa statusom stranca. To znaci da u Svajcarskoj ima 1,5 miliona stranaca. Ako se detaljnije ovaj broj ispita dobije se druga slika- oucava se odmah da je 28 % svajcarskih gradjana  rodjeno u statusu stranaca. Posto je ova grupa od 527.000 ljudi kasnije dobila svajcarsko drzavljanstvo, oni se u statistici vise ne racunaju kao migranti. Zbog toga je kvota stranaca  20,5 % , a ne 28 %.Odgovorni smatraju da gore navedena cinjenica u vezi sa brojem stranaca   znacenje novog zakona , govore same za sebe. Svajcarska pokazuje da je zemlja u kojoj se jako tesko stice drzavljanstvo. Ona je u ovom pogledu daleko ispod evropskih standarda. To ne znaci da se broj stranaca u statistici vestacki povecava vec da je  veliki broj osoba koje su rodjene u Svajcarskoj, tu su odrasle i pohadjale skolu,  jos uvek u statusu stranaca. Posto su jos uvek u statusu stranaca, nemaju gradjanska prava i time ni drustvu ne mogu ponuditi sve ono sto bi mozda zeleli. Osecaj pripadnistva je time ogranicen. Treba ponoviti, da je to jedan veliki problem u vezi integracije.

Referendum iz  1983. i 1994. godine

Pored toga sto novi zakon o olaskanom sticanju drzavljanstva dozivljava razlicite kritike, javnost, koja sa velikim interesom sve prati i ocenjuje ocekuje da se ovaj problem u Svajcarskoj najzad resi. 1983. i 1994. godine su donesena dva predloga za olaksano sticanje drzavljanstva koja nisu prosla. Danas ce se ovaj problem ponovo staviti pod lupu. Sa predlogom iz 1983. godine je predlozeno, pored olaksica sticanja drzavljanstva takodje i resenje za osobe bez drzavljanstva i osobe sa statusom azilanata. Analize, koje su radjene nakon narodnog izjasnjavanja  pokazale su da su biraci, bez obzira na staros, protiv ovodjenja olaksica za sticanje drzavljanstva za ovu kategoriju. O ovoj kategoriji stranaca danas se nece ni odlucivati.

Premda je u 1994. godini vecina biraca bila za olaksice za sticanje drzavljanstva, novi zakon nije prihvacen, jer je vecina kantona glasala protiv. To je oznaceno kao politicka igra.

Reakcija kantona

Nakon sto predlog iz 1994. nije prosao, kantoni Bern, Freiburg, Zeneva, Jura, Neuenburg und Waadt su kao reakciju  doneli konvenciju o olaksicama za sticanje drzavljanstva omladinaca stranaca 12. juna 1994. godine. Kanton Cirih se prikljucio kasnije.

Koje olaksice sadrzi konvencija?

Svaki kanton omogucava olaksano sticanje drzavljanstva za omladinu izmedju 16-25 godina.

Svaki kanton priznaje godine boravka u drugim kantonima koji su potpisali konvenciju.

Troskovi za sticane drzavljanstva ce biti smanjeni koliko god je to moguce.

Ko ima koristi od konvencije iz  1994?

Osobe, koje su najmanje 5 godina pohadjale skolu u Svajcarskoj

Osobe,koje su najmanje 2 godine zivele u kantonu u kojem predaju zahtev za drzavljanstvo

• Osobe , koje za vreme procesa primanja u drzavljanstvo zive u Svajcarskoj.