Die wichtigsten Ereignisse in

der Schweiz werden unter die

Lupe genommen.

snc recherchiert, damit Sie

mehr wissen.

snc-dossiers >>>

 

Julia Morais: "Zakon o integraciji obavezuje organe koji ga donose, da osiguraju iste sanse sa sve kako bi se borili protiv diskriminacije." 

(foto: snc- Miroslav Pazdera)

Sporazumevanje na nemackom

15. januara 2005. je na jednoj konferenciji u Bazelu diskutovano na temu"Ucenje nemackog i useljavanje u zemlju". Rezultati delotvornosti kurseva nemackog su analizirani od strane preko 100 strucnjaka i predstavnika skola regiona Bazel, migrantskih grupa i drzavnih organa.

snc srpsko-hrvatski: jelena mitrovic

Ucenje jezika je socio-politicka tema

Ucenje nemackog ostaje na drustvenom i politickom polju aktuelno i moze da zadrzi vaznu poziciju na dnevnom redu . "Zakon o integraciji" koji je od strane oba kantona Basel-Stadt (BS) i Basel-Land (BL) dat na diskusiju, propisuje novopridoslima obavezujuce ucesce na integracionim i kursevima jezika. Ta tema je bila intenzivno obradjivana i diskutovana.

Oba Mesta za integraciju ovih kantona i Savzn komisija za strance zahtevaju financijsku podrsku za kurseve nemackog koji od skora informisu i o svakodnevnim temama iz zivota. Nadlezni navode da se pojedine osobe ne mogu prilagoditi ucenju nemackog iako postoji velika potreba da ga uce gledajuci iz drustvenog i radnog ugla.

Morais: "Bez jezika nema kulture, bez kulture..."

Julia Morais, odgovor za pitanje integracije Basel-Landschaft drzala je uvodni govor na konferenciji. Ona je upozorila da je ucenje jezika samo jedan od mnogo elemenata koji su prisutni u Zakonu o integraciji i na taj nacin je govorila dalje: "Zakon o integraciji obavezuje organe koji ga donose, da osiguraju iste sanse sa sve kako bi se borili protiv diskriminacije." Ona je napomenula da se ucenjem mesta u kojem se zivi vreme prilagodjavanja nije zavrseno. Morais je na to dodala da bez jezika nema kulture, i bez kulture ne egzistira jezik. "Od mimike do kulture, od socialnog angazmana do svih ljudskih nacina izrazavanja je usmeno sporazumevanje na svim poljima jedan vazan, bitan faktor."

Razlike i slicnosti izmedju maternjeg- i stranog jezika

Marianne Sigg, dozent na Visoj pedagoskoj skoli Cirih ima stav da maternji jezik ima uticaj na ucenje drugih jezika. Sigg, pravece paralele izmedju jezika podvlaci u svom govoru tezu: "paralelni elementi i pravila bice lako i bez greske usvojeni, ipak kod razlika je nesto drugacije. Razlike se mogu kod ucenike teze privatiti, tako da nastoji mnoge greske." U vezi s tim je ona izvela poredjena izmedju nemackog i italijanskoj jezika, da bih dala konkretne primere.

Teznje uciteljica i ucitelja nemackog

U radu po grupama koji se odvijao u drugoj polovini konferencije, diskutovano je o motivaciji pri ucenju jezika, nacin kako se prilagoditi zajednickom postojanu knjizevnog nemackog i svajcarskih dialekata u nemackom govornom podrucju Svajcarske kao i o greskama u nemackom koje se najcesce cine. Sva razmisljana skupljena u radnim grupama su posle pred svima prisutnima prezentovano. Strucnjaci za pitanja jezika svajcarske su reflektovali da se stidi sopstveni nacionalni identitet razvijajuci i negujuci od prilike 100 dialekata. Po njihovom misljenju trebaju svajcarci knjizevni nemacki jezika upotrebljavati s vise samopouzdanja.. Dalje je naglaseno da je obaveza ucenja jezika na kursevima koja je zacrtana u novom Integracionom zakonu ocenena kod veoma mnogo poslovdavaca vrlo pozitivno. U vezi s tim je takodje napomeneno da uciteljice i ucitelji nemackog ne mogu po novom predlogu zakona svim ucenicama i ucenicima dovoljno izaci u susret i u tom smislu organizovati kurseve. Zavrsni deo je vodio Thomas Kessler, zaduzen za pitanja migracije kantona Basel-Stadt. On je naglasio da ce se oni prvo rukovoditi teznjama uciteljica i ucitelja nemackog u vezi s predlogom Zakona o Integraciji, tako da bih sto pre mogli da se daju odgovori.