snc-web: odakle -kuda?

• posetilaca

octombar 2003:   1`998

octombar 2004: 16`747

octombar 2005: 54`557

• Detaljniji podaci

(nov. 2002. -oct. 2005.)

stranice/ posete/

fajlovi/ hitovi...

• Sta kazu brojevi?

>>>

Vise od:

7`000 stranica,

10`000 vesti,

dosijea, intervjua

i portreta 

sa

Google



25. Semtembar 2005

Neocekivano jasno DA

za prosirenje slobode

kretanja

Svajcarske novine

smatraju da je sa ovim

DA potvrdjen bilatererni

put

DA 56%, NE 44%  >>>

25. Septembra 2005

Ko ce profitirati od

uvodjenja slobodnog

kretanja za radnu snagu?

25. septembra ce

svajcarsko biracko telo

odluciti o pitanju

slobodnog ulaska osoba iz

10 novih clanica EU.

Sloboda kretanja koja se

trenutno odnosi na

gradjane 15 EU -zemalja,

prosirice se, u slucaju da

rezultat bude DA, na svih

25 zemalja clanica

EU. >>>

Referendum od 5. juna

2005. godine

DA za sporazum

Schengen/Dublin

Svajcarski glasaci su sa

54,6 % glasova DA

prihvatili sporazum

Schengen/Dublin.

Izlaznost je bila oko 57%.

BERN. (05.06.05) Odluka

je pala nakon glasacke

borbe ispunjene emocijama

i negativnim osecanjima u

kojoj je vodecu ulogu imala

SVP kao vodeca protivnica

ovog sporazuma. 1'474'704

glasova je bilo ZA, a

1'226'449 PROTIV. >>>

Sporazum Sengen

Dablin

Savezna vlada je 17.

decembra 2004 odlucila

da Sengen Dublin

sporazum usvoji, ali protiv

tog predloga su mnogi

komiteti posegli za

referendumom. Sada treba

narod da odluci o tome.

Glasanje se odrzava 5.

juna. >>>

snc-foto…

Inostrana politika,

unutrasnja politika,

Migracija, Integracija

i…

Smanjena online

prikazivanja…

Za originalne slike:

info@sncweb.ch

sve slike: ©2003 snc  >>>

 

Moguce resenje u slucaju porodicnih problema

Savetovaliste za porodicu i odgoj Bazel

U problematicnim i spornim situacijama, porodice i clanovi porodice ziveci u Bazel mogu da koriste savetovanja i terapije. U jednom politicki i religiozno neutralnom savetovalistu za porodicna pitanja i odgoj rade osobe sa razlicitim osnovnim i strucnim obrazovanjem. Ponude ovog savetovalista obogacuju se preko interdiciplinarne saradnje.

Mi s mo se sreli sa gospodinom René Frei-em, socijalni radnik i sef sektora, da bi vam pruzili jedno neposredno iskustvo u vezi sa ovom institucijom. On radi vec 25 godina na savetovalistu za porodice i odgoj, dok polovinu njegove klijentele sacinjavaju osobe bez svajcarskog pasosa.

snc

srpsko-hrvatski: bislim elshani

interview: özen aytac

foto: mehmet gürz

snc: Odkada postoji vasa institucija?

René Frei: Savetovaliste za porodice i odgoj je osnovano u krizno vreme, kao jedno udruzenje. Tada nije bilo moguce pospremiti drzavne sluzbe. Ispod naziva "Porodicno zbrinjavanje" ucinjeni su napori da se pruzi pomoc, narocito porodicama sa vise dece. Tokom godina ova institucija se prilagodila drustvenim promenama tako sto je i ona sama promenila forme savetovanja i terapije. I samo ime institucije takodjer se prilagodilo novim prilikama.

Koliko je velika ova institucija i ko placa za usluge?

U ovoj instituciji momentalno rade 23 osoba iz raznih podrucja: administracije, socijalnog rada i psihologije. Centar se financira iz drzavnih subvencija, medjutim, i sami klijenti, koji koriste usluge nase institucije, placaju jedan iznos prema njihovim finansijskim mogucnostima.

Zbog kakvih problema mogu da se stranke obrate savetovalistu za porodicu i odgoj?

Centar nudi psiholosko savetovanje i terapiju kao i pomoc preko socijalnog savetovalista u slucaju najrazlicitijih sporova unutar porodice i braka. Na primer po pitanju raskida i razvoda. Roditelji mogu takodjer da nam se obrate u slucaju vaspitnih i razvojnih problema dece i mladih ljudi. Ostali razlozi za prijavljivanje mogu biti teskoce na profesionalnom zivotu, tokom nezaposlenosti ili tokom jedne dugotrajne bolesti, ili posle posledica neke nesrece. Moze se pruziti pomoc takodje i u situacijama prezaduzenosti ili drugih financijskih neprilika.

U savetovalistu za porodice i odgoj aktualno imamo i grupne ponude, kao na primer za decu sa razvedenim roditeljima, ili za malisane, ciji ocevi nisu ili su jedva dostupni, takodjer postoji jos jedna decja grupa koja se trudi da preko igre i zajednickih aktivnosti postize visu sigurnost i samopouzdanje. Za majke, medjutim, imamo jednu nadzornu i savetodavnu grupu za vaspitanje.

Kako se prijavljuju porodice i koliko dugo moraju cekati za jedno savetovanje?

Po pravilu, klijenti prijavljuju se preko telefona. Moguce je medjutim da nam se obrate i direktno, na salteru sekretarijata. Posle prijavljivanja, njima se uzimaju najvazniji podaci i ujedno pitace se oko problema koji ih muci. Ovom ce se prilikom ustanoviti da li se porodica obratila na pravoj adresi ili mozda neka druga institucija pruzila bi mu profesionalniju pomoc, s tim sto ce bas ovde dobiti odgovorne adrese.

Normalno, klijenti moraju cekati do jednog meseca dok se zovu na savetovanje. Bas posljednjih meseca, tokom kojih prijavljivanja su se mnozila, morali s mo da vreme cekanja udvostrucimo na dva meseca. Po jednom stupnjevanju prema hitnosti ucinjenu od nas, prijavljene osobe dobiju jedan konsultacioni termin tokom jednog nedelja.

Kako se radi sa porodicama?

Na pocetku mi zelimo da upoznamo celu porodicu, medjutim, zbog najrazlicitijih razloga to nije uvek moguce. Zatim ce se videti koja tema opterecuje porodicu, time sto cemo brizljivo otkriti koje stvari jos uvek dobro stoje unutar porodice i kako su se slicne situacije resile u proslost. Neke razgovore potrebno je voditi vise puta da bi se moglo odrediti teme na kojima ce se delovati. Zatim cemo se sporazumeti sa strankama o odredjivanju cilja kao i s kojim clanom porodice ce se voditi daljnja savetovanja ili terapija. Svakako se moze dogoditi da tokom rada izadju na videlo nove teme koje ce rezultirati novom podelom zadataka. Moze biti na primer da se roditelji, zbog pitanja razvoda i zaduzenosti, nadju pred jednim socijalnim radnikom za savetovanje a da njihov sin dobije nedeljne termine kod terapeuta.

Kako prolazi prvi cas savetovanja, mozete li da nam opisete ovaj postupak ukratko?

Uzmimo da jedna porodica sa dvoje dece koje se nalaze na obaveznom skolovanju prijavljuje se kod nas za savetovanje u vezi budzeta. Pozvace se cela familija a pojavice se samo roditelji. Posto se predstavlja institucija, konsultant ili terapeut, stranke ce opisati njihovu brigu. Oni ce izvestavati o tome da se nalaze u novcanoj oskudici i da zbog toga kod kuce su ucestale prepirke time sto ce svaka stranka krivnju prebaciti drugoj. Zatim ce se postaviti opsta pitanja u vezi rada, stanju dece, drustvenih odnosa, a na kraju ce se pitati, zasto i deca nisu dosla zajedno s njima? Roditelji ce dati na znanju da ne bi hteli u prisustvu dece govoriti o svojim problemima. Posle jedne krace i prolazne budzetske analize, izlazice na videlo da primanja za podmirivanje zivotnih troskova zadovoljavaju, svakako ako bi se prije isplatile kreditne bankovske rate i rate leasinga, i na kraju ce preostati jedan iznos koji nije dovoljan za pokrivanje kucnih troskova. Istovremeno ce se doznati da muz, posle jedne duze periode nezaposlenosti, sada ocekuje jednu platu, koja je prilicno ispod predjasnje, i da posljednjih godina nije doslo do poboljsanja i u vezi plate koju dobija zena od njenog reduciranog rada. Roditelji ce izvestavati takodjer o skolskim teskocama jednog deteta, zbog cega ce se preporuciti promena skole.

Posle oko jednog sata razgovora, doci ce sporazum za jos dva buduca razgovora, da bi sacinili tacnu analizu dugova i da bi odredili jedan realan budzet, posle cega ce se omoguciti planiranje ostalih koraka. Stranke ce tom prilikom doneti najrazlicitije dokumente, kao platne racune, polise osiguranja, bankovske i leasing ugovore itd. Osim toga, na sledecem terminu zajedno s njima doci ce i deca. Mozda ce se zahtevati od stranaka da opisu njihovu istoriju padanja u dugove. Cela bi istorija bila izmisljena, ali svakako blizu istine. Na kraju ce se videti da financijski problemi mogu veoma opteretiti odnose i da ce i deca direktno ili indirektno biti pogodjeni.

Postupak prvog razgovora u vezi drugih problema, kao raskid ili razvod, teskoce u vaspitanju ili u odnosima, razvijaju se manje-vise jednako.

Koja je razlika izmedju socijalnog rada i psihoterapije?

Osobe sa materijalnim problemima ili predmetima, na pr. dugovima, budzetnim deficitom, problemima osiguranja ili pravnim problemima u vezi raskida i razvoda, i td. dodelice se grupi za socijalne radove. Za probleme medjusobnih odnosa unutar porodice i braka, zatim za posebne probleme vaspitanja i razvojnih specificnosti jednog deteta, nadlezna je ekipa psihologa. Postoje medjutim jos neka podrucja koje se ne mogu tako tacno ograniciti i koja interferiraju. Tokom terapijskog postupka kad-kad izmenjuje se i priroda pitanja i moguce je da se na primer jedno dete upucuje jednoj terapeutkinji za decu zbog tacnijeg objasnjavanja.

Takodjer moze se dogoditi da se cine zajednicka savetovanja, time sto za jedan razgovor, predstavnik jedne strucne grupe, na primer jedan socijalni radnik, prisistvuje jednom razgovoru tokom terapeutskog termina izmedju psihologa i jednog bracnog para, gde ce odgovarati pravnim i finansijskim pitanjima u vezi raskida i razvoda.

Koliko traju terapije i konsultovanja?

Na pocetku konsultovanja ili terapije odredjujemo zajedno sa strankama ciljeve kao i rokove konsultacija. Mi se trudimo da radimo zajedno sa klijentima sto je moguce kratko i toliko dugo koliko je potrebno. Ne uvek, medjutim, mogu se ispuniti nade klijenata, ali dogadja se da i sami klijenti nemaju zelju da se angazuju na odredjeno vreme u konsultacijama ili u terapiji. Konsultacije mogu se sastojati iz dva ili tri savetovanja, ali moze se dogoditi da jedna porodica bude imala potrebu za jos dugotrajniju pratnju i podrsku, koja moze trajati mesecima, cak i godinama.

Ima osobe koje zele samo pravne ili financijske informacije, recimo u vezi braka, ili ako se u porodici planira novorodjence, ili kad zele saznati kakve financijske posledice podrazumeva raskid braka. Pojavljuju se i bracni parovi koji hoce jasno i otvoreno govoriti o nekom odredjenom pitanju iz bracnog zivota. S druge strane, dolaze porodice uvaljene u dugove i cekaju od nas pomoc i podrsku za svoje neprilike. Ponekad se pitanja postavljaju veoma jasno, ali svakako se moze dogoditi da u slucaju neke porodice, samo posle nekoliko razgovora moze se preraditi i izaci na videlo jasno stanje problema.

Cesce puta ne mozemo ispuniti pozeljena resenja od klijenata. Tako na primer, mi ne mozemo zastititi jednu zenu od njenog muza, dok jednom muzu ne mozemo vratiti njegovu zenu koja je u medjuvremenu pala u ruke nekom drugom. Tamo gde postoje dugovi, mi ne mozemo da ih platimo, ili kad se zeli veci stan, mi ne mozemo direktno posrediti za jedan koji bi odgovarao zeljama i predstavama. Medjutim, mi mozemo da zajedno sa klijentima trazimo nove puteve izlaska i da posredujemo podrsku pomocu terapije, da bi se time lakse podnosio, recimo, gubitak partnera ili tako slicno, da bi otkrili nove zivotne perspektive, ili da bi pokazali nacin kako se mozemo bolje zastititi ili kako se moze poboljsati postupak trazenja jednog stana.

Konsultacija i terapija cesto podrazumevaju ulazak u jednom obracunu sa samim sobom i sa okolinom, u sirem i uzem smislu reci, da bi preispitali vrednosne osnove i licni nacin ponasanja i da bi bili spremni za ucenje nekog drugog ponasanja, mozda savesnijeg.

Statisticki gledano, da li se radi o povecanju problema iz godine u godini?

Poslednjih godina broj slucajeva postao je malo veci, moze se reci takodjer da su i sami problemi postali komplikovaniji. Na pr. uticaj losih skolskih ocena tokom trazenja jednog mesta za prakticnu obuku veoma je pojacan, dok jednu porodicu nezaposlenost pogadja, finansijski i emocionalno, mnogo vise, zato sto vreme koje je potrebno jednom nezaposlenom da nadje novi posao, postalo je duze za nekoliko meseci u odnosu na vreme od pre 10 godina. Bas u slucaju nezaposlenosti mi s mo svedoci jacanja preko njega vec prisutnih napetosti unutar porodice. Brojne su osobe, narocito muzevi, koje posle jedne nesrece ili bolesti, ne mogu vise naci put povratka u svet rada, i zato se invalidizuju. Drugi problem predstavljaju mladi ljudi, vecinom migranti, koji zbog losih skolskih ocena tesko nalaze kakvo mesto prakticke obuke prikladne za njih. Oni su takodjer i teski slucajevi za posredovanje na trzistu rada.

Da li su povecane brojke u podrucju nasilja, ili kako su se one promenile?

Nasilje je uvek bilo prisutno, grubost i brutalnost medjutim sigurno su povecani. Na primer, i pre su se dogodile tuce na dvoristu, u vreme pauza, ali masivne ozlede bile su iskljucene, a za sredstva krivicnih dela koje su sada u upotrebi, tada se jos nije znalo. U vezi sa nasiljem u bracnom zivotu danas se govori i pise vise, uopste radi se otvorenije, a od nekoliko godina postoje jos i podignuti centri za pomoc i savetovanje za zrtve. U slucaju nasilja kod kuce, zene, za koje je najcesce rec, cesto se ustrucavaju da izvlace odgovorne konsekvencije i da ostave njihove muzeve. Takodjer i muzevi cesto nisu spremni da ucine nesto za sebe i da prihvate jedno savetovanje da bi postali bolji bracni drugovi i roditelji, i da bi odrazavali poverljiviji obrazac za njihovu decu. Vazno je takodjer da i za prekrsajce postoji jedna odgovorna konsultativna ponuda koja je prihvatljiva za njih.

Da li imate projekata koji bi se bavili temom kulture?

Pre svega mi s mo jedno savetovaliste, i preko jednog ugovora sa grad-kantonom Bazela, imamo jedan tacno odredjeni zadatak, sto znaci da mi nemamo specijalne projekte. S jedne strane, na ovom centru, preko internih ponuda za dopunsko obrazovanje, prezentiraju se razlicite kulture i izvlace se kulturne razlike. S druge strane, preko osoba koje koriste ponude iz nase institucije, ucimo mnoge stvari iz njihovog svakodnevnog migrantskog zivota, kao i za vrednosti i specificnosti njihovih domovina. Treba istaci medjutim da vise problema s kojima se prijavljuju kod nas klijenti, ni u jednoj formi nemaju veze sa nekom posebnom kulturom. Zaduzenost ne zavisi od kulture, ali konsekvencije mogu imati nesto sa kulturom, ako su na primer krediti uzeti iz privatne osobe a ne u banci. Ako jedna osoba dozivljava nasilje, tako sto uvek predstavlja jednu bolnu povredu za zrtvu, motivisanje, medjutim, moze biti uslovljeno kulturom.

Uzimanje pomoci i podrske od jednog savetovalista za porodice i odgoj, ili uopste, obracanje jednoj instituciji, to stoji cesce puta u vezi sa razlicitim kulturama i vrednostima. Jos uvek za jedan problem unutar porodice pre se cuti nego sto se govori, uprkos cinjenici da problem nastavlja da postoji. Bilo bi, medjutim, mnogo bolje da porodice koje imaju kakav problem sto pre primaju odgovornu pomoc i podrsku, i da ne cekaju dok im voda dostize do grla.

Puno hvala za ovaj razgovor!

Prijavljivanje

Klijenti i klijentkinje obracaju se direktno ili preko telefona u sekretarijatu

Cena

Klijenti i klijentkinje ucestvuju u troskovima prema njihovim mogucnostima

Vreme telefoniranja

Ponedeljak, sreda, cetvrtak, petak: 8:00-9:00, 11:00-12:00, 14:00-17:00 Utorak: 10:15-12:00, 14:00-17:00

Grupe

Za decju psihoterapiju Za decu sa razvedenim roditeljima Za muzeve i oceve Za majke sa malom decom "Bubenhöck" (malisani skrstenih nogu). Ponuda grupne psihoterapije za malisane od 8. -12. godina

Adresa

Familien- und Erziehungsberatung

Greifengasse 23

4005 Basel

Tel.: 061/686 68 68

Fax: 061/686 68 69

Mail: familienberatung@ familienberatungbasel.ch

Internet : www.familienberatungbasel.ch